Ko na Prču ak' i malo stoji više vidi no onaj pod Prčom!

NJEGOŠ

Njegoš je najviđenija ličnost svoga vremena među pjesnicima i državnicima. Evropa do njega nije imala stasitijeg vladara i glasovitijeg pjesnika na vlasti. Njegoš je oličenje ideala Platonove ’’Države’’; Mudrac na čelu! Njegoš je govorio šest jezika a prevodio sa četiri. Đe god bi odsjeo, čekali su ga. Đe gođ bi pošao, pratili su ga… Od Napulja i Rima do Beča i Sankt-Peterburga. Bio je najznamenitiji reprezent male suverene države, koju je svijet tražio na mapi, kao Zadnju Poštu Slobode na porobljenom Balkanu. Danas bi rekli; bio je zvijezda evropskog neba i ako nije bilo ni Javnog servisa, ni Pobjede, ni Vijesti, ni Dana današnjega.

Njegovo djelo, osobiti stas i ubojiti glas, bili su jedina i najača glasila, koja su Crnu Goru i Njegoša promovisali u tom svijetu i vijeku. Čovjek mimo druge!  ’’Vladar među pjesnicima i pjesnik među vladarima.’’

***

Cjelokupno Njegoševo djelo je epopeja o Crnoj Gori i Crnogorskom narodu. Crnogorsku borbu za slobodu, u svom djelu, uzdigao je do visina mita i ako je svaki njegov lik u Gorskom vijencu, osim Vuka Mandušića, istorijska, odnosno stvarna ličnost u borbi za odbranu slobode. Crnogorci se nikada nijesu borili za slobodu već su je, oduvijek stečenu, branili. Ipak iz jednog dijaloga sa svojim sekretarom M. Milakovićem Njegoš otkriva čak i za njega nepoznanicu, ’’tajnu’’ o svojim Crnogorcima.

Njegoš: “Poznaješ li ti ove Crnogorce?”

Milaković: “Mislim da u nekoliko poznajem.”

Njegoš: “Ne poznaješ vaistinu! Eto sam Crnogorac, rodio sam se i odrastao među njima i gospodar sam im, pa ih još ne poznajem.’’

Njegoš je ovu proznu misao, o Crnogorcima, iz dijaloga sa Milakovićem idigao na nivo misaone poezije i opšteljudske tajne o čovjeku.

’’S tačke svake pogledaj čovjeka
Kako hoćeš sudi o čovjeku
Tajna čojku čovjek je najviša!’’

Prch.me