Ko na Prču ak' i malo stoji više vidi no onaj pod Prčom!

“Najteže je biti stranac među svojima”

Piše: Jelena Kontić

Umjetnost ima moć da se nosi sa traumama, primijetio je kolumnista i književnik Balša Brković, na promociji novog romana publiciste Mihaila Radojičića Šoka “Smrt je uvijek u modi” u kojem autor upravo evocira i kolektivne i individualne traume iz potrebe da objasni “iracionalan i sraman crnogorski napad na Dubrovnik” 1991. godine.

“Glavni junak ove knjige je bezimeni dvadesetogodišnjak, jedinac, iz mješovitog braka zločinca i žrtve. Pa se pitam ja i pitam vas sve, šta to mi ostavljamo svojoj djeci ako u sebi ne pokorimo mržnju?”, kazao je Radojičić tokom svog obraćanja prisutnima.

Ova knjiga od stotinjak strana kroz porodičnu priču predstavlja svojevrsno izvinjenje autora, a Radojičić pokazuje hrabrost da se sučeli sa temom koja je još uvijek vrsta tabua u našem društvu, istakla je prof. dr Lidija Vukčević.

“Ovaj roman je jedna vrsta isprike, a treba imati ljudske hrabrosti, intelektualne, književničke i umjetničke da se takva isprika iskaže…”, poručila je Vukčević i kratko iznijela radnju romana koja donosi priču o mladiću iz mješovitog braka koji se na postdiplomskim studijama za vrijeme rata zatiče u Dubrovniku, gubi vezu sa svojima, postaje žrtva koja želi preći granicu i vratiti se u svoje “mjesto Š.” iz Crne Gore odakle potiče, ali ne želi preuzeti odgovornost i sučeliti se sa stranama koje su za ili protiv bilo čega što se dešava… Stoga, Radojičićevo djelo u sebi nosi i “jaku filozofiju egzistencije” koja nanovo potvrđuje da je najteže biti “stranac među svojima”.

“Filozofiju egzistencije koja čini otuđenost glavnom markacijom našeg doba, biti otuđen, a ne svoj, biti stranac među strancima, ali i biti stranac među svojima, što je možda najteže što se čovjeku može desiti, zdravom čovjeku, pa i prosječnom, anonimnom…”, navodi Vukčevićeva.

Brković je dodao i da je čitajući ovo djelo zaključio da je “u određenom književnom smislu ova knjiga Radojičićeva referenca kojom igra na Kamijev čuveni roman ‘Stranac’”, tim više što u knjizi “nema nikakvih suvišnih priča, jer je u pitanju porodični roman” od oko stotinu strana.

Književni istraživač i leksikograf Dragan B. Perović istakao da je roman Mihaila Radojičića “vrhunski napisana drama o bezizlaznosti i o ogorčenosti”, te da je u pitanju “priča tuge i beznađa, razočaranosti”…

Perović je dodao i da Mihailo Radojičić kao pisac ima osobinu da izuzimajući apsurdne elemente iz života i realnosti, on stvarnost i popravlja…

“Daje dozu vjerovatnoće nevjerovatnim stvarima, interveniše kako bi stvarnosti dao novu ulogu, kako bi lakše podnijeli sve što se dešava oko nas…”, smatra Perović, a Brković je kazao da književnost i stvarnost nikada i nijesu funkcionisale zasebno, jer “surova vremena mijenjaju i estetike i senzibilitete koji se ukazuju u književnosti i umjetnosti”.

Tako je i Vukčevićeva primijetila da roman u potpunosti prikazuje “naše doba”…

“Ako bismo tražili roman koji predstavlja naše doba, koji sublimira tipične odluke našeg vremena, neku vrstu haotičnosti, decentriranosti subjekta, potreba da se bude anoniman, haos u kojem živimo – sve te momente naći ćemo u ovom romanu i on je na taj način roman našega doba. Ovo je roman koji pokazuje sve stvarnosti, svu krhkost, svu fragilnost, svu fragmentiranost našega vremena”, istakla je Vukčevićeva. Tokom večeri, publici se obratio i književnik Nikola Berišaj koji je kazao da je u pitanju priča “koja je svih ovih tridesetak godina tinjala u autoru da ju je na kraju i morao ispričati… Priča o sramoti jednog naroda”.

Radojičić je kazao da je svojim djelom više “projektovao da još neko načne temu rata sa početka devedesetih i napada na Dubrovnik, nego što je htio da to bude posljednja riječ”.

On je podsjetio i da nije prvi koji je sa riječju ustao i govorio o crnogorskom pohodu na Dubrovnik, podsjećajući na pjesme Jevrema Brkovića “Dubrovniče, oprosti” i Vita Nikolića ”Noć sa Dubrovnikom”, koje je i izrecitovao…

Iako Radojičića publika uglavnom prepoznaje iz, kako je Brković kazao, medijske pozicije gdje je njegovo ime decenijama vezano za humor – važno je naglasiti da je ovo vrlo ozbiljna knjiga.

Izvor: Vijesti.me

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena.